NAGRADA EVROPSKE UNIJE ZA SAVREMENU ARHITEKTURU
NAGRADA MIES VAN DER ROHE ZA 2026. GODINU
Fondacija Mies van der Rohe organizuje dodelu Nagrade Evropske unije za savremenu arhitekturu - Nagrade Mies van der Rohe za 2026. godinu. https://www.miesarch.com/
Udruženje arhitekata Srbije- reprezentativno udruženje u kulturi pozvano je da nominuje radove realizovane na teritoriji Republike Srbije, kao i projekte transnacionalnog karaktera – dela evropskih arhitekata izvedena u Srbiji, odnosno dela srpskih arhitekata realizovana u Evropi. U skladu sa propozicijama konkursa, objekti su morali biti izvedeni, odnosno završeni u periodu između 1. maja 2023. i 30. aprila 2025. godine.
U cilju što šire i reprezentativnije selekcije, UAS je u aprilu 2025. godine uputilo javni poziv stručnoj i široj javnosti da predlože projekte za nominaciju, sa idejom da se podstakne dijalog između arhitekture i društva i ukaže na značaj arhitektonskog stvaralaštva za razvoj savremenih evropskih kulturnih vrednosti.
Selekciju pristiglih radova je obavila petočlana Komisija imenovana od strane UAS-a u sastavu:
- Docent dr Snežana Vesnić, arhitekta
- Vanr. prof. dr Verica Krstić, arhitekta
- Marija Miković, arhitekta
- Ilja Mikitišin, arhitekta
- Prof. dr Miljana Zeković, arhitekta
Do predviđenog roka za prijem nominacija ( 01.06.2025. godine), pristiglo je 15 projekata.
Lista pristiglih nominacija:
RB |
IME PROJEKTA |
AUTOR |
Datum završetka realizacije |
1 |
Cara Uroša 41 |
Arhi Nova |
april 2025. |
2 |
FUTRO house |
INKA Studio Marina Lazović, d.i.a; Predrag Ignjatović, d.i.a; Zoran Lazović, d.i.a. i Dunja Nedeljković, d.i.a. |
2. novembar 2023. |
3 |
Gradski stadion KRALJEVICA, Zaječar |
AGM studio |
septembar 2023. |
4 |
Ingrid - Schneider Electric HUB - Novi Sad Rekonstrukcija i prenamena industrijske hale Novkabela u poslovni objekat |
Zabriskie d.o.o. Milena Katić, Milka Gnjato, Martina Milošević, Ana Ugrinić, Ivan Zuliani, Ksenija Bajagić, Mila Đorđević, Mirjana Lazić, Staša Simenović |
jun 2023. |
5 |
Kuća na Čardaku |
k2-kovačević konstrukcije Miloš Kovačević |
novembar 2024. |
6 |
Lukijana Mušickog 1 |
k2-kovačević konstrukcije Miloš Kovačević |
decembar 2023. |
7 |
Palata Vega IT Radnički |
Kuzmanov and Partners |
decembar 2023. |
8 |
Poliklinika „HUMAN“ |
KontraStudio Miroljub Stanković, Zoran Nikolić, Miloš Ranđelović, Marta Nikolić, Nikoleta Stevanović |
2023 |
9 |
Porodična kuća AC 31, Beograd |
Mapa Architects d.o.o. Predrag Milutinović, d.i.a |
2024 |
10 |
Porodična kuća SA |
Studio ENND, Beograd Ela Nešić,dipl. ing. arh. i Danilo Nedeljković, dipl. ing.arh. |
2024 |
11 |
Revitalizacija platoa citadele tvrđave na brdu Hisar u Prokuplju / Hisar Fortress Revitalisation |
CADO Riste Dobrijević |
2024 |
12 |
Stambeni objekat Dostojevskog 12 u Novom Sadu |
k2-kovačević konstrukcije Miloš Kovačević |
oktobar 2024. |
13 |
Stambeni objekat u Čolak Antinoj ulici na Senjaku |
Dejan Miljković |
2023 |
14 |
Stambeno-poslovni objekat “Cveta” u Užicu |
MADA Architecture studio Aleksandar Ristović, Nikola Andonov i Stefan Stojanović |
12.06.2024. |
15 |
Villa Tolstojeva 42, Beograd |
Mapa Architects d.o.o. Predrag Milutinović, d.i.a |
2023/2024. |
Nakon detaljnog pregleda i evaluacije pristiglih predloga, Komisija je donela Odluku da ispred Udruženja arhitekata Srbije- reprezentativnog udruženja u kulturi za Nagradu Mies van der Rohe 2026. godine budu nominovani sledeći projekti:
RB |
IME PROJEKTA |
AUTOR |
Datum završetka realizacije |
1 |
Ingrid - Schneider Electric HUB - Novi Sad Rekonstrukcija i prenamena industrijske hale Novkabela u poslovni objekat |
Zabriskie d.o.o. Milena Katić, Milka Gnjato, Martina Milošević, Ana Ugrinić, Ivan Zuliani, Ksenija Bajagić, Mila Đorđević, Mirjana Lazić, Staša Simenović |
jun 2023. |
2 |
Palata Vega IT Radnički |
Kuzmanov and Partners |
decembar 2023. |
3 |
Revitalizacija platoa citadele tvrđave na brdu Hisar u Prokuplju / Hisar Fortress Revitalisation |
CADO Riste Dobrijević |
2024 |
4 |
Stambeni objekat u Čolak Antinoj ulici na Senjaku |
Dejan Miljković |
2023 |
5 |
Stambeno-poslovni objekat “Cveta” u Užicu |
MADA Architecture studio Aleksandar Ristović, Nikola Andonov |
12.06.2024. |
OBRAZLOŽENJE IZABRANIH PROJEKATA OD STRANE KOMISIJE
Ingrid – Schneider Electric HUB – Novi Sad
(Rekonstrukcija i prenamena industrijske hale „Novkabel“ u poslovni objekat)
Autor: “Zabriskie” d.o.o. (Milena Katić, Milka Gnjato, Martina Milošević, Ana Ugrinić, Ivan Zuliani, Ksenija Bajagić, Mila Đorđević, Mirjana Lazić, Staša Simenović)
Rekonstrukcija postojećih objekata predstavlja izazovan i složen arhitektonski zadatak, naročito kada se temi rekonstrukcije pridruži i funkcionalna prenamena postojećeg prostora. Upravo jedan takav pozitivan i uspešan arhitektonski primer novog duha predstavlja rekonstrukcija i prenamena industrijske hale „Užara“ u okviru nekadašnjeg proizvodnog kompleksa preduzeća „Novkabel“ u Novom Sadu.
Jedna od ključnih tema u fokusu arhitektonskog tima Zabriskie jeste pitanje kontinuiteta vrednosti građenja, koje je u našem društvu često narušavano raznim pokušajima socio-kulturnih i političko-ekonomskih tranzicija. Osim toga, u pitanju je prvi savremeni poslovni objekat u Srbiji koji nije nastao izgradnjom na praznom zemljištu (greenfield), već rekonstrukcijom postojeće industrijske hale (brownfield), uz ispunjavanje standarda nulte emisije CO₂ i maksimalne energetske efikasnosti.
Postojeći poslovni kompleks nekadašnjeg „Novkabela“ je funkcionalno dobro osmišljen – poseduje praktične veze, gradaciju i hijerarhiju funkcionalnih celina, iz kojih jasno izranja najdominantnija: monumentalna, parkovski uređena pešačka promenada koja transformiše nekadašnji, teško pojmljivi industrijski kompleks u prostor izrazite saosećajnosti i humanosti. Upravo ti elementi (centralna promenada i park) i konceptualni pristup „projektovanja malog grada“ unutar granica kompleksa predstavljali su osnovu arhitektonskog rešenja rekonstrukcije hale.
Iako su proizvodne hale kompleksa „Novkabel“ bile devastirane i zapuštene usled vremena i neadekvatne upotrebe, autorska odluka bila je da se u prvoj hali kompleksa, koja je predmet rekonstrukcije, prepoznaju i dodatno istaknu njene arhitektonske vrednosti (sećanje mesta – Genius Loci, volumen, materijalizacija, specifična montažna konstrukcija), te da se cela hala tretira kao spomenik, sa ciljem obnove svesti o tim suštinskim prostorno-semantskim vrednostima.
Centralni deo hale ostao je slobodan u punoj visini i oslobođen unapred definisane funkcije, sa namerom da se konceptualno i funkcionalno oblikuje kao unutrašnji trg. Celokupan prostor hale dodatno je oplemenjen sa četiri nova unutrašnja atrijuma, zamišljena i projektovana kao zeleni, otvoreni vrtovi u kojima zaposleni mogu provoditi slobodno vreme ili raditi. Glavna prednost ovako formiranog radnog prostora ogleda se u integraciji izuzetnih površina visokokvalitetnog zelenila u samu radnu sredinu, što doprinosi prozirnosti, kao i svetlosnom, zvučnom, mikroklimatskom i ambijentalnom komforu objekta.
Pozitivni efekti ovako projektovanog prostora ogledaju se i u lakoj orijentaciji unutar enterijera, potpunoj preglednosti i jasnoj navigaciji u prostoru od 17.000 m² otvorenog plana, kojim je postignuta logična promena ambijenta i jasna hijerarhija intenziteta korišćenja prostora.
U duhu novog, rekonstruisanog objekta industrijske hale, integrisane su sve savremene vrednosti i tendencije, kao primer najsavremenijih i najhumanijih pristupa organizaciji poslovanja, u skladu sa poslovnom politikom novog korisnika prostora – globalne IT kompanije „Schneider Electric“.
Palata VEGA IT „Radnički“, Novi Sad
Autor: Kuzmanov and Partners (Lazar Kuzmanov)
Rekonstrukcija nekadašnje zgrade Radničkog univerziteta u Novom Sadu – modernističkog simbola grada koji je, nakon požara, više od dvadeset godina bio napušten – predstavlja jasan stav unutar savremene arhitektonske prakse: da graditi onim što već imamo nije samo održiva praksa, već i kulturna i građanska odgovornost.
U nominaciji ovog projekta važno je istaći njegovu usklađenost sa rastućim arhitektonskim pravcem u Evropi i šire – onim koji fokus pomera sa neprekidnog širenja ka promišljenoj transformaciji. Ovakav pristup, sve značajniji u kontekstu klimatskih, prostorno-urbanističkih izazova, ovde je primereno i uverljivo ostvaren.
Smešten u gustu matricu šireg centra Novog Sada, projekat je imao malo prostora za formalne ili kontekstualne manevre. Umesto da teži dominaciji ili spektaklu, intervencija bira preciznost i uzdržanost. Novi dizajn poštuje vertikalni ritam originalne strukture, dok uvodi prefinjenu, transparentnu fasadu koja zgradu ponovo povezuje s javnim prostorom. Njeno prisustvo je istovremeno novo i poznato – ukorenjeno u sećanju, a ipak jasno savremeno. Promišljeni detalji naglašavaju konstruktivnu jasnoću: novo čelično-stakleno pročelje precizno se uklapa u stari betonski okvir, stvarajući vizuelnu lakoću i ističući vertikalne proporcije. Pažljivo postavljeni prozori dodatno naglašavaju izvorni ritam zgrade, dok unapređuju njenu energetsku efikasnost. Dnevna svetlost prodire duboko u unutrašnjost, omogućavajući fleksibilne radne prostore koji su vizuelno i fizički povezani sa gradom. Noću, zgrada zrači tihim prisustvom, ponovo zauzimajući svoje mesto u gradskom tkivu.
Ono što ovaj projekat čini izuzetnim nije samo njegov arhitektonski kvalitet, već i činjenica da je inicijativa potekla iz privatnog sektora. IT kompanija koja stoji iza rekonstrukcije prepoznala je da njen doprinos gradu ne treba da bude samo nova poslovna zgrada – već javni gest. To odražava sve prisutniju svest unutar industrije: da inovacija podrazumeva i rekonstrukciju, i da napredak može značiti davanje novog života postojećim strukturama.
Palata VEGA IT „Radnički“ snažan je primer kako adaptivna prenamena može da obnovi urbani kontinuitet i kulturni smisao. Ona redefiniše čin građenja – ne kao novi početak, već kao nastavak i prenošenje vrednosti.
Revitalizacija platoa citadele tvrđave na brdu Hisar u Prokuplju / Hisar Fortress Revitalisation
Autor: „CADO” ( Riste Dobrijević)
Revitalizacija istorijskog i kulturnog nasleđa, kakva je realizovana na Hisaru u Prokuplju, nije isključivo pitanje lokalne prakse — u svom srcu ona nosi temeljne evropske vrednosti očuvanja konteksta, otvaranja prema javnosti i identiteta mesta.
U prostoru između materijalnog i nematerijalnog, lokalnog i evropskog, prošlog i savremenog, leži vrednost koja ovaj projekat čini primerenim za razmatranje u okviru nagrade EUmies.
Hisar je srednjovekovna citadela sa kamenim bedemima na vrhu brda, snažne likovnosti i izražajne topografije. Već sama po sebi, ova arhitektonsko-istorijska struktura deluje kao monumentalni prostorni okvir. Sada je važno istaći da je očuvanje i oživljavanje spomenika kulture sve češće izazov i da su uslovi takvi da se i sam uspešan projekat smatra podvigom.
Osnovna fizička intervencija autora Riste Dobrijevića sastoji se u nivelaciji terena kroz uvođenje vertikalnih flahova i montažno-demontažne bine. Ovom odlukom otvara se prostor u kojem su kontekst brda, bedema, prirode i ljudske interakcije ključni nosioci značenja i doživljaja. Očitava se svesna namera autora da arhitektura bude alat za otvaranje prostora i podsticanje javnog života, a ne samo izraz samoreferencijalne estetike.
Umesto naglašene forme, projekat se fokusira na vrednovanje konteksta: fizičkog nasleđa, prirode, vremena, zajednice.
U malom gradu kao što je Prokuplje, koji nema obilje javnih prostora, ova intervencija nosi snažnu društvenu i simboličku težinu. Ona građanima vraća ne samo prostor, već i osećaj kontinuiteta — ali to čini tiho i sa likovnom poetikom.
Stambeni objekat u Čolak Antinoj ulici na Senjaku
Autor- Dejan Miljković
Arhitektonska koncepcija objekta u Čolak Antinoj ulici zasniva se na igri između masivne betonske membrane i lebdećeg volumena od opeke. Ova artikulacija nije samo formalna i vizuelno upečatljiva, već i programski značajna. Volumen objekta orijentisan je prema centralnom intimnom dvorištu koje funkcioniše kao klimatski i društveni medijator. Projekat afirmiše otvoreni i introspektivni prostorni doživljaj koji stvara zajednički centar svetlosti, ventilacije i socijalne interakcije. Ovaj projekat demonstrira visoke domete u formalnom izrazu, inovativnoj upotrebi materijala i održivosti. Uska parcela je zahtevala pažljivo balansiranje mase i otvorenog prostora. Projekat odgovara strategijom koja u središte stavlja porozno dvorište, koje svojim ambijentom rezonuje sa formom atrijuma ili patia. Ovaj prostor funkcioniše kao izvor dnevnog svetla i prirodne ventilacije, ali i kao društveni kondenzator koji podstiče interakciju.
Materijalizacijom zgrade otvoreno je pitanje taktilnosti i performativnog pristupa. Betonska membrana i tradicionalna opeka naglašavaju slojevitost – kako u nivoima taktilnosti tako i u nivoima intimnosti. Kontaktne zone i detalji ukazuju na visok nivo zanatske izvedbe, čime objekat prevazilazi standardnu stambenu arhitekturu. Pasivne strategije održivih principa su ukrštene sa projektantskim stavom o prostornom ambijentu objekta. Provetrenost koju omogućuje pozicija dvorišta, afirmisanje osvetljaja kroz orijentaciju, i akumulacija toplote u masivnim materijalima, značajno smanjuju potrebu za sistemima klimatizacije prostora. Ravnoteža između prostorne kompozicije i prostorne poetičnosti prisutna je u celom objektu. Društveni aspekt ovog projekta ogleda se u njegovoj intrigantnosti u odnosu na kontekst u kome se nalazi. Prostorni koncept usmeren ka unutrašnjem dvorištu kreira alternativu fragmentisanoj urbanoj matrici Senjaka. Ovaj model mikro-zajednice koja se slojevito otvara prema susedima odražava vrednosti inkluzivnosti i prostorne velikodušnosti. Na ovaj način objekat doprinosi kontinuiranom razvoju identiteta Senjaka – naselja poznatog po istorijskim vilama i heterogenoj stambenoj matrici.
Objekat u Čolak Antinoj ulici u potpunosti ispunjava kriterijume za nominaciju za Mies van der Rohe nagradu: poseduje jasnu koncepciju, inovativnu materijalizaciju, održivost, društvenu uključenost i arhitektonsku izvrsnost. Ovaj objekat obogaćuje lokalnu i evropsku arhitektonsku scenu projektom koji je istovremeno duboko ukorenjen u lokalni kontekst i univerzalno relevantan.
Stambeno-poslovni objekat “Cveta” u Užicu
Autor: MADA Architecture studio ( Aleksandar Ristović, Nikola Andonov i Stefan Stojanović)
Uslovi stambene gradnje u Srbiji — od navika kupaca i ograničenih investicija do iskusnih developerskih prečica — već dugo utiču na kvalitet, originalnost, strukturu, materijalnost i odnos stambenih objekata prema gradskom tkivu. Očigledno je da su autori iz studija MADA ova ograničenja gradnje prošli kroz izuzetne partije: osetljiv odnos prema terenu, izbor materijala, i slojevit pristup nasleđenom kontekstu.
Projekat stambene zgrade „Cveta“ smešten je u Užicu, na mestu nekadašnje istoimene fabrike tekstila iz 19. veka, u industrijskoj zoni duž obale reke Đetinje. Asocijacija na industrijsku prošlost čita se u terakota boji severne fasade, dok se prema reci zgrada otvara belom fasadom, sa prizemljem obloženim lokalnim plavim kamenom. Poetično i sentimentalno „obojen“ monolit organizovan je u dva trakta — severni, projektovan plitko radi prirodnog osvetljenja, i duži južni, razbijen betonskim stepenišnim vertikalama sa prirodnim svetlom.
Stanovi su projektovani u skladu sa potrebama tržišta, ali bez odstupanja od osnovnih principa funkcionalnosti — unutar tog zadatog okvira, raspored je jasan i logičan.
Urbanistički, zgrada uspeva da odgovori na složenost okruženja kroz formiranje jasnog uličnog fronta prema jednoj strani i otvaranje ka parku sa druge strane. Jasno je da prostor za park i odmor pokazuje napor da se obezbedi zdrav i prijatan način stanovanja.
Obrada terena je izvedena s minimumom iskopa i nasipa, pri čemu su ulazi u garažu pozicionirani na najnižoj koti. Na severnoj strani očuvan je blagi nagib kako bi se pešački put neprekidno vodio do platoa, a zatim, kroz prolaze u prizemlju, nastavljao ka plaži na Đetinji.
Vidljiv je stav autora da je stanovanje kao tema šira od same investicije, što se ogleda u promišljanju o identitetu i odnosu prema okruženju, u osvetljenim stanovima, kao i u detaljima kamena na finim plavim ulazima.
U Beogradu, 23. jun 2025. godine
SVI PREDLOZI ZA NOMINACIJE
Cara Uroša 41, Arhi Nova
FUTRO house, Inka Studio
Gradski stadion Kraljevica, Zaječar, AGM Studio
InGrid Schneider Electric Hub, Zabriskie
Kuća na Čardaku, K2-Kovačević konstrukcije
Lukijana Mušickog 1, K2 – Kovačević konstrukcije
Palata Vega IT Radnički, Kuzmanov and Partners
Poliklinika „HUMAN“, KontraStudio
Porodična kuća AC 31, Beograd, Mapa Architects
Porodična kuća SA, Studio ENND
Revitalizacija platoa citadele tvrđave na brdu Hisar u Prokuplju, CADO
Stambeni objekat Dostojevskog 12, K2-Kovačević konstrukcije
Stambeni objekat u Čolak Antinoj ulici na Senjaku, Dejan Miljković
Stambeno-poslovni objekat “Cveta” u Užicu, MADA Architecture studio
Villa Tolstojeva 42, Beograd, Mapa Architects